Vrganj (lat. Boletus edulis) je najcjenjenija gljiva u Evropi. Pored Evrope, vrganji rastu u Sjevernoj Americi, Australiji i Južnoj Africi. Već je i mit o postanku gljiva naznačio da će biti riječ o zanimljivoj namirnici - one, naime, vjerovali su Stari Grci, rastu tamo gdje Zevsova munja udari u tlo.
Iako gurmani uživaju u svim jestivim gljivama, mnogima su najdraži vrganji, "kraljevi šuma". Oni su i najrasprostranjenija vrsta gljiva na prostorima u okruženju i upravo su se pojavili na tržnicama, pa ako ste ih dosad zaobilazili, više nemojte.
Vrganj voli svjetlija i vlažnija mjesta, s bujnom travom i mahovinom. Tu se može naći pojedinačno i u većim količinama. Kada je vrganj mlad i njegova kapa čvrsta, njegovo vađenje iz zemlje se radi sječenjem korijena. Na tom mjestu je vrganj potrebno očistiti i blagim pritiskom stopala zataškati mjesto na kojem je izrastao.
Vrganji imaju ljekovita svojstva jer sadrže osam esencijalnih amino-kiselina. U tradicionalnoj medicini vrganj se koristi u liječenju lunbaga, bolova u nogama, grčeva, problema s kostima i nogama. Sadrži i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih materija (kalijum, željezo, cink, kalcijum).
Neka istraživanja su pokazala da vrganji i druge gljive koče razvoj tumorskih ćelija.
Dijetalna namirnica
Osim što je bogat belančevinama, vrganj je i odličan izvor prehrambenih vlakana, posebno hitina, koji ometa apsorpciju masti i pomaže kod mršavljenja, što ga čini idealnom dijetalnom namirnicom. Vrganji sadrže više bjelančevina od bilo koje vrste povrća, koje su ujedno i niskokalorične.
Mogu da se konzumiraju na mnogo načina - svježi, pohovani, sušeni, ali i ukiseljeni. Vrganji su jedna od najkvalitetnijih gljiva, zbog čega dostižu i višu cijenu na tržnicama.
Razna jela
Vrganji su odlični za spremanje raznih specijaliteta. Njihov ukus se dovoljno dobro prilagođava raznim drugim jelima. Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod vodom, ali ih ne namačite u vodu jer će je upiti previše i postati kašasti. Mnogi će reći da su vrganji najbolji s jajima, dinstani na malo luka i posluženi uz svježi hljeb.
Vrganj voli svjetlija i vlažnija mjesta, s bujnom travom i mahovinom. Tu se može naći pojedinačno i u većim količinama. Kada je vrganj mlad i njegova kapa čvrsta, njegovo vađenje iz zemlje se radi sječenjem korijena. Na tom mjestu je vrganj potrebno očistiti i blagim pritiskom stopala zataškati mjesto na kojem je izrastao.
Vrganji imaju ljekovita svojstva jer sadrže osam esencijalnih amino-kiselina. U tradicionalnoj medicini vrganj se koristi u liječenju lunbaga, bolova u nogama, grčeva, problema s kostima i nogama. Sadrži i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih materija (kalijum, željezo, cink, kalcijum).
Neka istraživanja su pokazala da vrganji i druge gljive koče razvoj tumorskih ćelija.
Dijetalna namirnica
Osim što je bogat belančevinama, vrganj je i odličan izvor prehrambenih vlakana, posebno hitina, koji ometa apsorpciju masti i pomaže kod mršavljenja, što ga čini idealnom dijetalnom namirnicom. Vrganji sadrže više bjelančevina od bilo koje vrste povrća, koje su ujedno i niskokalorične.
Mogu da se konzumiraju na mnogo načina - svježi, pohovani, sušeni, ali i ukiseljeni. Vrganji su jedna od najkvalitetnijih gljiva, zbog čega dostižu i višu cijenu na tržnicama.
Razna jela
Vrganji su odlični za spremanje raznih specijaliteta. Njihov ukus se dovoljno dobro prilagođava raznim drugim jelima. Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod vodom, ali ih ne namačite u vodu jer će je upiti previše i postati kašasti. Mnogi će reći da su vrganji najbolji s jajima, dinstani na malo luka i posluženi uz svježi hljeb.
Nema komentara:
Objavi komentar