PLANIRANJE POVRTNJAKA
Kako bi biljke što bolje uspijevale, vrlo je važno zadovoljiti njihove potrebe za hranivima, ali isto tako i za položajem, kao i za smjenom kultura. Većina kultura sama sebe ne podnosi (ne može se saditi više godina na isto mjesto),
a neke se ni međusobno ne podnose, dok blizina jednih poboljšava rast i razvoj drugih. Plodored je vrlo važan jer se na taj način smanjuje mogućnost prenošenja biljnih bolesti, iako su male površine u pitanju. Širenje bolesti i štetnika na malim površinama teško je zaustaviti, ali se plodoredom može spriječiti. To je posebno važno za neke zemljišne štetnike koje je teško uništiti kada se jednom nađu u tlu. Na gredici gdje su se prošle godine nalazile biljke iz porodice lukova ove godine posadite plodovito, korjenasto, gomoljasto povrće. Nakon njih zasadite vrste iz porodice kupusnjača poput kupusa, kelja, rotkvice ili cvjetače, a zatim mahunarke poput graha, graška ili boba.
Tijekom ožujka i travnja vrijeme je sjetve. Neke vrste koje podnose niže temperature moguće je sijati već u ožujku. Takve vrste su rotkvica, salata, radič. Vrste koje ne podnose tako niske temperature možete sijati tek u travnju. Sa sadnjom rajčice, krastavaca, patlidžana i paprika pričekajte do polovice svibnja.
Posijte grašak. Grašak je kultura koja se sije od početka ožujka do sredine travnja. Vrijeme sjetve ovisi o temperaturama. Najkasnije se sije u brdsko-planinskim područjima. Postoje visoki i niski kultivari. Visoki kultivari za rast trebaju potporanj. Kako biste izbjegli dodatne poslove, izaberite kultivare niskoga rasta. Možete ih sijati u red ili u kućice. Ukoliko sijete u red, sjemenke položite na razmak od 5 cm. Ako se odlučite za sjetvu u kućice, radite kućice na razmaku 20- 30 cm, a u svaku stavite po nekoliko sjemenki kako bi na kraju dobili male grmiće. Za klijanje će im trebati oko 3 tjedna pogotovo ako temperature budu niže jer to će značiti da su vanjski uvjeti bliže minimumu nego optimumu.
LUK IZ VLASTITOG VRTA, ZA SVA GODIŠNJA DOBA
Iz porodice lukova poznajemo također nekoliko vrsta koje koristimo kao začine. To su luk, češnjak, vlasac. Ukoliko ste prošle jeseni posadili zimski luk i ako je uspješno prezimio sada ga valja prihraniti dušičnim gnojivom, a tlo oko njega prorahliti kako bi dobro krenuo u novoj vegetaciji i što prije bio dovoljno razvijen za uporabu. Krajem ožujka možete posaditi ili posijati luk koji ćete moći koristiti tijekom ljeta i jeseni. Najlakše je to učiniti pomoću lučica ili češnjeva. Možete napraviti jarčiće i u njih na razmak od 20 cm položiti lukovice na dubinu od 5 cm ili jednostavno pomoću sadilice ili kolčića kojim ćete na svakih 20 cm napraviti rupicu i u nju postaviti lukovicu i zatrpati je. Razmnožiti ih možete i pomoću sjemena, iako taj luk bude sitniji, ali i manje ljut.
Sjetva celera.Celer je kod nas već dobro udomaćena vrsta koju svi znaju bar kao zelenje za juhu intenzivna mirisa. Osim lišća i korijena koji se kod nas dosta koriste, u svijetu se sve češće grickaju i lisne peteljke, a celer namijenjen za njihovu proizvodnju zove se celer rebraš. Celer je biljka koja treba tri do četiri tjedna da bi proklijala pa ljudi ponekad lako odustaju od njegovog uzgoja. Kako biste olakšali uzgoj, uzgojite presadnice. Početkom ožujka u kući posijte sjemenke. Kada se razviju prvi listovi, prepikirajte ih. Kada biljka razvije četiri do pet listova posadite ju na otvoreno, na dobro pripremljenu gredicu. Imajte na umu da je dvogodišnja biljka što znači da će vam iduće godine biljka koja je prezimila u zemlji ponovno potjerati.
Uzgojite rotkvicu.Početkom ožujka ili travnja čim malo zatopli, uz salatu možete početi sijati i rotkvicu. Ova biljka karakteristična je po svom crvenom hrskavom zadebljalom korijenu. Vrlo je omiljena kao dodatak jelu u nas i zbog svog ljutkastog okusa. Na dobro pripremljenoj parceli napravite plitke redove pomoću grabljica i u njih položite sjeme te ga lagano pritisnite u tlo pomoću daščice kako bi se stvorila kapilarnost i ono lakše proklijalo. Za klijanje će joj trebati dva tjedna i još nekoliko tjedana kako bi se formirao konzumni hipokotil. Nakon što se razviju male biljčice prorijedite ih kako bi se formirao veći hipokotil. S njenim nicanjem najvjerojatnije će se pojaviti i buhač, jedan od najčešćih štetnika. Njegovu pojavu potvrdit će veliki broj rupica po listovima rotkvice.
Izvor:http://ljepotica.si
Nema komentara:
Objavi komentar